SPECIFIČNE TEŠKOĆE UČENJA

U Hrvatskoj nema sustavnog ni organiziranog istraživanja specifičnih teškoća učenja niti je provedeno istraživanje koliko djece u osnovnim i srednjim školama ima specifične teškoće. Podatak da oko 30.000 djece u osnovnim školama ima disleksiju kao jednu od najčešćih specifičnih teškoća govori nam da je to bez drugih teškoća učenja negdje oko 10% osnovnoškolske populacije. Hrvatsko logopedsko društvo tvrdi da svaki deseti učenik ima neku od specifičnih teškoća učenja: disleksiju, disgrafiju, diskalkuliju, dislaliju, ADHD/ADD, lakše oblike iz spektra autizma.

Udruga Dyxy kroz radionice i terapije pomaže djeci s teškoćama učenja kako da ublaže svoje teškoće, a neke i potpuno prevladaju. U svom radu surađujemo sa stručnim suradnicima škola, roditeljima, socijalnim djelatnicima jer jedino tako u zajedničkom radu možemo pomoći da djeca s teškoćama bez trauma, nerazumijevanja učitelja i vršnjaka, okružena razumijevanjem i pažnjom završe obrazovanje od ulaska u školski sustav do završetka studija.

DISKALKULIJA

Pod pojmom diskalkulije podrazumijeva se skup specifičnih teškoća u učenju matematičkih zadataka. Teškoće u usvajanju matematike mogu biti lake, umjerene i teške. Diskalkulija je djelomičan poremećaj procesa usvajanja matematike, koji se može pojavljivati u svim ili samo određenim područjima matematike.
Akalkulija označava potpunu nesposobnost usvajanja gradiva iz matematike. Javlja se sekundarno kod odraslih osoba kao posljedica moždanog udara.

BLAŽI OBLICI IZ SPEKTRA AUTIZMA:

Poremećaj iz  spektra autizma može biti povezan s intelektualnim teškoćama, teškoćama u motoričkoj koordinaciji i pozornosti, te fizičkim zdravstvenim problemima, kao što su spavanje i gastrointestinalni poremećaji. Poremećaji autističnog spektra su velika i raznolika skupina poremećaja rane dječje dobi nepoznate etiologije. Unatoč nizu istraživanja, uzroci nisu posve razjašnjeni. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da se radi o nasljednom neurorazvojnom poremećaju, kao i o utjecaju faktora okoline.
Češće se javlja kod dječaka nego kod djevojčica (4,3:1).

Osnovna obilježja poremećaja iz spektra autizma su:

• teškoće u socijalnim interakcijama,
• teškoće neverbalne i  verbalne komunikacije,
• neuobičajeno ponašanje,
• ograničene aktivnosti i interesi,
• stereotipije.

Čini se da autizam ima svoje korijene u vrlo ranom razvoju mozga. Ipak, najočitiji znakovi autizma i simptomi autizma imaju tendenciju pojavljivanja između 2. i 3. godine života.
Zahvaljujući većem senzibilitetu društva, te mogućnostima rane procjene i otkrivanja  autizma kod djece prosječne inteligencije i s blagim jezičnim kašnjenjem, ali jasnim odstupanjima u razvoju socijalne komunikacije dovode do dijagnosticiranja  poremećaja iz  spektra  autizma u sve mlađoj dobi. Istraživanja pokazuju da rana dijagnostika, kao i rana intervencija mogu poboljšati rezultate habilitacije i prilagodbe djece s autizmom.
Može se reći da je prividno povećanje pojavnosti autizma koje se uočava u cijelom svijetu rezultat preciznije dijagnostike, promjene dijagnostičkih kriterija i veće senzibilizacije javnosti za probleme osoba sa autizmom. Naime, najnovija istraživanja pokazuju da se pojavnost  poremećaja iz spektra autizma u proteklih 50 godina povećala čak 15 puta; procjenjuje  se  da se  poremećaji  iz spektra autizma javljaju u omjeru  20 na 10 000 novorođene djece.

ŠTO JE VISOKO FUNKCIONIRAJUĆI AUTIZAM?
Uočeno je da neke osobe s autizmom imaju vrlo izražene vještine vizualne percepcije, osjećaj za glazbu, matematiku ili umjetnost. Posebne sposobnosti osoba s autizmom promovirale su ovaj poremećaj i senzibilizirale javnost, osobito nakon što je snimljen film “Kišni čovjek”, koji je dobitnik četiri Oscara.
Suština odstupanja kod djece s visoko funkcionirajućim autizmom odnosi se na smanjenu sposobnost percipiranja misli i osjećaja drugih osoba   (teorija uma).
Na internetskoj stranici Autism Speaks navode ove osobine djece s visoko funkcionirajućim autizmom:

• prosječne i iznadprosječne intelektualne sposobnosti
• razvijena pozornost za detalje (i otežano uviđanje “veće slike”)
• izvanredno poznavanje područja za koje imaju snažno razvijen interes
• vrlo izražene vještine vizualne percepcije
• teškoće percipiranja tuđih osjećaja
• teškoće predviđanja tuđeg ponašanja
• teškoće predviđanja kako će njihovo ponašanje utjecati na druge
• teškoće razumijevanja pravila socijalne interakcije
• teškoće uvida u perspektivu druge osobe

DISGRAFIJA

Disgrafija je nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja, koja se iskazuje mnogobrojnim trajnim i tipičnim greškama i potpuno nerazumljivim rukopisom.
U velikom broju slučajeva disleksija i disgrafija su prisutne kod djeteta istodobno ali u mnogim slučajevima specifične teškoće u pisanju postoje zasebno. Zbog složenog ispreplitanja neuropsiholoških i jezičnih čimbenika, disgrafija može poprimiti veoma različite oblike.

PREMA STUPNJU IZRAŽENOSTI:
Laka disgrafija
Izražena disgrafija
Agrafija ( potpuna nesposobnost pisanja, dijete ima ozbiljne probleme u učenju slova )

DISLALIJA

Govorna poteškoća neispravnog izgovora glasova. Često se očituje kao tepanje posebno kod djece predvrtićkog doba ili ranog školskog doba.

Dislalija se očituje u nekoliko oblika:
omisija – nečujna realizacija glasa (čest slučaj kada se izostavlja slovo r),
supstitucija – zamjena jednog glasa drugim (č izgovara kao c, š kao s itd.),
distorzija – pogrešan izgovor glasa (slova),
sigmatizam – nemogućnost izgovora glasova S, Z, C, Š, Ž Č, Ć, DŽ, Đ.

Smatra se da oko 30% djece predškolske dobi ima artikulacijske poremećaje.
Uzroci dislalije (poremećaja izgovora glasova)
Uzroci mogu biti biološki (organski) ili socijalni, iako se oni uglavnom isprepliću.

Biološki (organski) uzroci dislalije
Biološki ili organski uzroci dislalije su rezultat promjena u govornim organima ili u njihovoj nerazvijenosti poput nepravilnog zagriza, rasporeda zubiju, visokog i tvrdog nepca, rascjepa usne ili nepca i slično. Također mogu biti i razlog nedovoljne pokretljivosti i spretnosti govornih organa.

Socijalni uzroci dislalije
Socijalni uzroci dislalije zapravo predstavljaju nepravilan pristup razvoju djeteta od strane roditelja i okoline. Jedan od najčešćih socijalnih uzroka jest upravo tepanje.

DISLEKSIJA

Riječ je nastala iz grčke riječi „dys“ (slab, loš, neprimjeren ) i riječi „lexsis“( jezik, riječ ). Disleksija je jezično utemeljena teškoća konstitucijskog podrijetla, a karakterizira je teškoća u dekodiranju i razumijevanju pročitanih riječi. Disleksija je poremećaj čitanja, ona je skup različitih teškoća u usvajanju čitanja i može se pojaviti u brojnim oblicima i stupnjevima. Nije uzrokovana intelektualnim deficitom niti ikakvim neurološkim oštećenjima. Moguće je značajno ublažiti disleksiju pravovremenim detektiranjem i ciljanom pomoći.
Teškoća je vezana za funkcije mozga, za usvajanje čitanja i pisanja dominantna je lijeva strana mozga, međutim desi se da se centri za čitanje i pisanje formiraju u desnoj strani mozga i za posljedicu imaju drugačiju percepciju koja stvara teškoće u pravilnom iščitavanju slova. Često su disleksična djeca ljevoruka. S druge strane ta drugačija vizualna percepcija dovodi do nadarenosti u vizualnom razmišljanju i kreaciji. Brojni su znanstvenici i umjetnici bili disleksični.
Djeca s dominacijom desne strane polutke mozga imaju drugačiji način primanja, obrade i pohranjivanja informacija ili bolje rečeno drugačiji kognitivni stil ( djeca uče na drugi način ). Često je disleksija kombinirana s drugim teškoćama kao što je poremećaj pažnje ( ADHD ), neke vrste dječje epilepsije…
DISLEKSIJA NIJE BOLEST, ona je sindrom ili skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija na specifičan način i u tome je i teškoća i nadarenost disleksičnih osoba.

SENZORNA INTEGRACIJA

Senzorna integracija je proces primanja i obrade osjetilnih informacija putem moždanih živaca koje u mozak dolaze iz naših osjetila kao što su vid, sluh, dodir, okus, njuh i kretanje. Ova neurobiološka aktivnost omogućava našem mozgu da sve primljene informacije iz okoline obradi na pravi način tako da one imaju određeni smisao kako bismo na njih mogli odgovoriti nekom aktivnošću. Poremećaj senzorne integracije može biti prisutan kada i ne postoje vidljiva oštećenja mozga.
Poteškoće senzorne integracije dovode do raznih poteškoća u ponašanju, socijalizaciji, emocionalnoj stabilnosti, koncentraciji, samostalnosti i učenju. Ove poteškoće usporavaju djecu u njihovim aktivnostima. Dolazi do problema u ponašanju zbog toga što mozak nije u stanju pravilno obraditi i organizirati tijek senzornih informacija.
Vrlo je važno pravovremeno reagirati i djeci pružiti adekvatnu terapiju senzorne integracije jer mozak uspostavlja najviše živčanih veza u najranijoj dobi.

ADHD/ADD – DEFICIT PAŽNJE/HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ

Poremećaj pažnje, može biti praćen nemirom i impulzivnošću, to je razvojni poremećaj samokontrole.
Hiperaktivnost je realan poremećaj koji u značajnoj mjeri narušava funkcioniranje djeteta u različitim aspektima njegovog života u školi, slobodnim aktivnostima te socijalnim odnosima. Kod većeg broja djece tijekom odrastanja simptomi ovog poremećaja pomalo nestaju.

Za djecu s specifičnim teškoćama učenja čitanje, pisanje, matematički zadaci predstavljaju nepremostivu prepreku koju teško savladavaju zbog čega osjećaju neuspjeh i zamor koji prelazi u nezadovoljstvo samim sobom jer osjećaju da su različiti. Samopouzdanje im pada i često agresivnim ponašanjem kompenziraju svoje neuspjehe. Ne prepoznaju svoje potencijale i često se izgube putem destrukcije ili samodestrukcije, u delikvenciji ili ovisnosti.
Zato je bitno na vrijeme prepoznati teškoće kod djece i uključiti ga u logopedsku terapiju i pomoć u učenju. Roditelji, terapeuti, stručni suradnici moraju surađivati kako bi se prepoznata teškoća s vremenom ublažila, ponekad potpuno uklonila u svakom slučaju pobijedila.

Likovne radionice

Likovne radionice su kreirane tako da potiču maštu i kreativnost u djece, a modeliranjem gline razvija se motorika ruku. Svoje radove djeca izlažu na prodajnoj izložbi povodom dana volontera, ili ih izlažu u prostorijama Udruge u svrhu ukrašavanja za blagdane.

Dramske radionice

Djeci s disleksijom dramske radionice pomažu u razvijanju govora. Temelje se na čakavskom dijalektu tako da osim usavršavanja govora, djeca se upoznaju s kulturnom baštinom svoga kraja, a potiče se razvijanje mašte i kreativnosti, osjećajnosti i osjetilnosti.

Kreativne radionice čitanja i pisanja potiču na čitanje i razumijevanje književnih djela, razvijaju usmeno i pismeno jezično izražavanje. Nakon čitanja zadane knjige uz mentoricu zajedničko druženje te razmjena mišljenja o pročitanom djelu, otkrivanje i pronalaženje novih ideja i veza u tekstu. Birat će se književna djela iz hrvatske i strane književnosti, primjerena uzrastu korisničke skupine. Djeca će se kroz radionice upoznati s osnovnim oblicima pisanog izražavanja od pjesma, kratkih priča, scenarija te pojmovima iz teorije književnosti. U drugom dijelu u radionici kreativnog pisanja, pisanje rada na zadanu temu. Cilj kreativnih radionica je da potaknu djecu na čitanje s razumijevanjem te da poboljšaju socijalne, kreativne i emocionalne vještine. Čitanje je radost, čitanjem učimo, putujući knjigom upoznajemo daleke krajeve, ljude i običaje. Čitanjem postajemo bolji ljudi ili kako o knjizi i čitanju kaže J. K. Rowling: „ Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe“.
Po završetku Projekta Udruga bi tiskala najbolje radove koji će biti pročitani na javnom satu ( za roditelje/skrbnike i zainteresiranu javnost ) u GK Marka Marulića i poklonjeni djeci kao uspomena da su učestvovali u Projektu koji promovira čitanje i pisanje.

Dodatne aktivnosti:

• Radionice u kojima će se govoriti o najznačajnijim književnicima Grada Splita i Županije (počevši od M. Marulića do suvremenih pisaca)
• Radionice u kojima bi se razgovaralo o filmovima nastalim na predlošku napisane knjige, uspoređivanje dvaju medija obzirom da Udruga ima i filmsku radionicu.
• Posjet knjižnicama GKMM gdje bi se djeca uz vođenje knjižničara, upoznala s radom knjižnice, knjigama i svim uslugama koje knjižnica pruža i važnosti čitanja
• Promoviranje čitanja i Projekta „Čitanjem do uključivog društa“ ( Ministarstva kulture i medija i Europskog socijalnog fonda ) na javnim mjestima Grada i Županije uz dijeljenje bookmarkera i letaka