Prema podacima Hrvatske udruge za disleksiju, čak 20 posto stanovništva Hrvatske suočava se s nekim od oblika govorno-glasovno-jezičnih teškoća, dok osobe s disleksijom čine 8 do 10 posto stanovništva

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u četvrtak je organizirala predstavljanje pilot projekta Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja.
Dostupnost i otvorenost digitalnih usluga knjižnica na mreži ne osiguravaju ujedno i njihovu stvarnu pristupačnost za sve jer su teškoće čitanja određenih skupina korisnika jednako prisutne u analognom i u digitalnom svijetu.

Program Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja temelji se na poticanju uključivosti osoba s teškoćama u čitanju omogućivanjem lakšeg čitanja digitalnih sadržaja u pristupačnom okruženju.
Cilj je programa, na relevantnom uzorku digitalne građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice prilagoditi i učiniti dostupnijim digitalne tekstove za korisnike s teškoćama u čitanju.
Drugi je cilj povećati vidljivost važnosti čitanja i pristupačnosti digitalnog teksta što će se provesti izradom nove mrežne stranice koja će biti namijenjena poticanju uključivosti i edukaciji i informiranju javnosti o pristupačnosti digitalnih sadržaja.

U sklopu projekta u koji je uključeno više od 150 narodnih i školskih knjižnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica će omogućiti i jednostavnije korištenje dijela sadržaja knjižnice iz svoje digitalne zbirke osobama s teškoćama u čitanju.

– Disleksija često bude pogrešno interpretirana kao lijenost i nezainteresiranost za sadržaj i ovaj projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice je itekako vrijedan pa s ponosom mogu reći da je Ministarstvo kulture i medija finacijski poduprlo njegovo ostvarenje. Nacionalna i sveučilišna knjižnica i ovim projektom potvrđuje kako uspješno prati društvene i tehnološke promjene kod nas i u svijetu te sukladno tome i različite potrebe svojih korinika – kazala je Jelena Glavić-Perčin, načelnica  Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost u Ministarstvu kulture i medija i izaslanica Nine Obuljen Koržinek, ministrice kulture i medija.

– U prvoj fazi projekta učinit ćemo sadržaje digitalnih zbirki koje Nacionalna i sveučilišna knjižnica posjeduje dostupnima osobama s disleksijom. Radi se o potpunoj jezičnoj i grafičkoj prilagodbi i u aplikaciji  koju koristimo u okviru projekta omogućujemo čitanje tekstova koji su u digitalnoj zbirki NSK na način koji je prilagođen i olakšava čitanje.

U aplikaciji Lexie će digitalne zbirke NSK biti dostupne svima besplatno, a uz naplatu će biti moguće koristiti naprednu funkcionalnost aplikacije, ali smo mi pristup naprednoj funkcionalnosti omogućili  za 150 narodnih i školskih knjižnica  – rekla nam je Renata Petrušić iz Centra za razvoj hrvatske digitalne knjižnice i voditeljica ovog projekta.

Radi se o Lexie, aplikaciji za ugodno čitanje koja korisnicima s disleksijom i osobama s poteškoćama čitanja dodatno olakšava iskustvo.
Prema podacima Hrvatske udruge za disleksiju, čak 20 posto stanovništva Hrvatske suočava se s nekim od oblika govorno-glasovno-jezičnih teškoća, dok osobe s disleksijom čine 8 do 10 posto stanovništva. Skupu je prisustvovala predsjednica Udruge Dyxy, Meri Butirić i tajnica Snježana Jurica. Meri Butirić se na kraju skupa obratila nazočnima apelirajući na prisutne predstavnike javnih politika da se dijagnostika za utvrđivanje da li netko ima teškoću prebaci na predškolski uzrast obzirom da je moguće utvrditi sofisticiranim alatima da će neko dijete razviti neku od teškoća. Kratko je predstavila rad Udruge koji ove godine obilježava 15 godina djelovanja.